Bol u leđima: Lečenje, simptomi i uzroci
1. DA LI VAS BOLE LEĐA?
Bol u ledjima predstavlja najčešće bolno stanje i najčešći razlog javljanja lekaru. Bol u donjem delu ledja može nastati kao posledica povrede u teretani ili sportu, lošeg držanja, saobraćajnog udesa ili dr.
Naša leđa predstavljaju veoma važnu regiju našeg tela sa ključnim značajem za posturu, kretanje i pokretljivost gornjih i donjih ekstremiteta.
Leđa obuhvataju četiri regije kičme:
- vratna kičma
- torakalna kičma
- lumbalna kičma
- sakrum i kokcigealna kost
Različite strukture u kičmi mogu biti uzrok bola – mišići, kosti, ligamenti. Problem u bilo kojoj strukturi može dovesti do bola u ledjima:
FIZIKALNA TERAPIJA MOŽE DA VAM POMOGNE DA SE REŠITE BOLA U LEDJIMA!
2. BOL U LEDJIMA - SIMPTOMI
Bol u leđima može imati različe simptome i trajati različito dugo.
Akutni bol znači da je bol u kičmi prisutan kraći vremenski period i obično je jačeg intenziteta. Hronični bol traje tri meseca ili duže.
Simptomi bola u ledjima mogu biti:
- bol u donjem delu ledja
- ukočenost leđa
- spazam ledjnih mišića
- bol u jednoj ili obe noge
- trnjenje u jednoj ili obe noge
- loše držanje (kifoza, skolioza, ispravljena lumbalna lordoza)
- pogrbljenost
- smanjenje visine
U pojedinim slučajevima bol u leđima može biti znak ozbiljnijeg medicinskog problema. Simptomi koji na to mogu ukazati su:
- gubitak kontrole mokrenja i stolice
- utnulost, trnjenje i slabost u jednoj ili dve noge
- bol u leđima nakon pada ili traume
- intenzivan, konstantan bol koji se pojačva noću
- neobjašnjiv gubitak telesne težine
- temperatura
Postoji više mogućih uzroka bola u ledjima. Najbolji način da otkrijete uzrok bola jeste da zakažete pregled kod specijaliste fizijatra.
UKOLIKO IMATE BOL U LEDJIMA, ZAKAŽITE PREGLED KOD SPECIJALISTE FIZIJATRA KAO PRVI KORAK KA VAŠEM OPORAVKU!
3. UZROCI BOLA U LEĐIMA I KIČMI
1. Istegnuće mišića ili ligamenata ledja
Do ove povrede ledja dolazi najčešće prilikom podizanja teških predmeta ili tegova. Ovo su česte povrede u teretani. Povreda mišića ili ligamenata može da dovede do značajnih bolova u ledjima.
2. Lumbalni bol
Bol u donjem delu ledja je jedan od najčešćih razloga posete lekaru. Uzroci bola u odnjem delu ledja su različiti.
U najčešće uzroke bola u donjem delu ledja ubrajaju se:
- оgraničena pokretljivost lumbalne kičme
- slabost muskulature ledja, trbušnih mišića i mišića karlice
- loša kordinacija trbušnih mišića, ledjnih mišića i muskulature karlice
- tipično ovi pacijenti imaju izraženije bolove nakon sedenja ili dužeg ležanja.
Kod slabosti trbušnih i ledjnih mišića i mišića karlice povećava se opterećenje ledja prilikom svakodnevnog života. Posledično se povećava da se povredi kičma pri podizanju nekog predmeta ili pri savijanju u ledjima, npr. radi vezivanja pertli ili pranja zuba.
3. Bol u grudnom delu kičme (bol u sredini leđa)
Bol u grudnom delu kičme najčešće nastaje zbog pogrbljenosti u tom delu kičme. Ovakav položaj kičme dovodi do istezanja mišića ledja, što ih dodatno čini slabim.
Bol u grudnom delu kičme može nastati i zbog osteoporotičnih preloma grudnih pršljenova. Tada postoji jasno lokalizovana osetljivost grudnih pršljenova na dodir. Skolioza takođe može uzrokovati bol grudnog dela kičme.
4. Išijas (radikulopatija)
Išijas označava bol koji se širi u sedalni deo ili duž noge. Stručan naziv je radikularni bol. Najčešće nastaje zbog iritacije nervusa ischiadicusa. U većini slučajeva uzrok problema je diskus hernija. Zbog diskus hernije dolazi do pritiska na nerv u kičmi.
U oko 20% slučajeva n. ischiadicus probija mišić piriformis duboko u sedalnom delu. Mišić piriformis se može skratiti kao posledica dugog sedenja i tako vršiti pritisak na nerv. Ovo stanje se naziva sindrom piriformisa.
Bol koji se širi duž noge ne znači uvek da postoji pritisak na nerv. On može nastati i zbog iritacije mišića i drugih tkiva kičmenog stuba. Ovakav bol nije jasno lokalizovan.
5. Spinalna stenoza
Spinalna stenoza označava suženje kičmenog kanala i otvora kroz koji živci izlaze iz kičme. Ovo oboljenje se javlja u oko 5% stanovništva. Najčešće oboljevaju stariji ljudi. Preko 50% pacijenata ima značajne tegobe. Posle 65 godine spinalna stenoza predstavlja najčešći razlog za operaciju lumbalne kičme.
Najčešći simptom je bol u nogama, koji se pogoršava pri hodanju i stajanju. Bol se smanjuje savijanjem tela. Može postojati jak bol u leđima.
Prvi korak je uvek neoperativno lečenje. Ukoliko je bolest teškog stepena ili ne reaguje na neoperativno lečenje neophodno je hirurško lečenje.
6. Skolioza kod odraslih
Skolioza kod odraslih može imati različito poreklo. Ona može nastati zbog pogoršavanja skolioze iz dečijeg uzrasta. Takođe može nastati kao posledica degenerativnih promena kičme ili osteoporoze. Najčešće je praćena bolom u ledjima. Uz to može postojati i bol u nozi.
Fizikalna terapija predstavlja osnovni način lečenja.
7. Lumbalna diskus hernija
Diskus hernija u ledjima se javlja kod 3-4% stanovništva. Najčešće se javlja u uzrastu od 30 do 50 godina starosti. Prekomerna težina, nedovoljno kretanje ili veliko opterećenje kičme doprinose nastanku diskus hernije.
Diskus je hrskavičavi jastučić koji se nalazi između dva kičmena pršljena. Diskus hernija najčešće nastaje kao posledica degenerativnih promena kičme. Ređe nastaje kao posledica povreda, npr. vežbanja u teretani.
Diskus hernija znači da se unutrašnje želatinozno jezgro diskusa širi kroz pukotine u spoljašnjem vezivnom omotaču. Ukoliko je ovo stanje izraženo može doći do pritiska na koren živca.
U slučaju jakog pritiska na koren nerva javlja se išijas. Najčešće se javlja bol koji se širi zadnjom stranom natkolenice i ispod kolena. Ređe se bol širi i prednjim delom natkolenice. Uz bol mogu biti prisutni trnjenje i žarenje u nogama, kao i slabost mišića noge.
Retko, dolazi do problema sa mokrenjem i defekacijom. To se naziva sindrom kaude ekvine. U tom slučaju, kao i u slučaju napredovanja slabljenja snage mišića nogu, potrebna je hitna operacija.
8. Spondilolisteza
Spondilolisteza označava klizanje kičmenog pršljena. U najvećem broju slučajeva nastaje usled dugotrajnog preopterećenje kičme još u detinjstvu (npr. ritmična gimnastika). Preopterećenje kičme u detinjstvu dovodi do spondilolize (stres prelom zadnjeg dela kičmenog pršljena).
Veliki broj ljudi nema simptome. Ukoliko postoje, javlja se bol u ledjima pri opterećenju, koji se širi put sedalnog dela i natkolenica.
Stepen oboljenja određuje da li će lečenje biti neoperativno ili operativno.
9. Kompresivni prelomi kičmenih pršljenova
Kompresivni prelomi kičmenih pršljenova mogu nastati kao posledica saobraćajnog udesa, kao i u različitim sportovima.
Drugi važan uzork komresivnih preloma je osteoporoza. Najčešće se javlja kod žena nakon menopauze. Naješće se javljaju u grudnoj kičmi, ili na njenom prelazi u slabinsku kičmu. Obično nastupaju spontano ili nakon običnog pokreta. Oni uzrokuju jak bol iznad slomljenog pršljena. Ponekad se kao prvi simptom javlja pogrbljenost
10. Degenerativna oboljenja kičme
Degenerativne promene nastaju kao posledica starenja i genetike. Tipično, ove promene na kičmi dovede do njene ukočenosti i slabljenja muskulature ledja. Pored toga se može javiti i bol koji se širi u sedalni deo i noge. U težim slučajevima može postojati i slabost nogu.
11. Oporavak nakon operacije kičme
Postoji veliki broj operacija ako postoji bol u ledjima. Cilj najvećeg broja ovih operacija je uklanjanje viška kostiju, tkiva ili diskusa koji mogu vršiti pritisak na neki od nerava koji izlaze iz kičme i tako ga uklještiti. Postizanje stabilnosti kičme je takođe veoma važno.
Fizikalna terapija je veoma važna nakon operacije kičme. CIlj je da se ubrza zarastanje, smanje otok i bol u ledjima. Jačanje muskulature leđa igra ključnu ulogu u procesu oporavka .
4. FAKTORI RIZIKA ZA BOL U LEDJIMA
Sledeći faktori su povezani sa povećanim rizikom od razvoja bola u donjem delu ledja:
- radne aktivnosti
- trudnoća
- sedentaran način života
- nedovoljno fizičke aktivnosti
- starija uzrasna dob
- gojaznost
- pušenje
- prekomorno fizičko opterećenje
- genetski faktori
Bol u donjem delu ledja češće se javlja kod žena u odnosu na muškarce. Bol u leđima takodje može biti u vezi sa stresom, anksioznošću i poremećajima raspoloženja.
5. DIJAGNOZA KOD BOLA U LEDJIMA
Ako imate bol u ledjima, za postavljanje dijagnoze najčešće su dovoljni anamneza i fizikalni pregled. Vaš lekar će najpre isključiti ozbiljne uzroke bola u leđima, kao što su pritisak na kičmenu moždinu, mijelopatija, infekcija ili karcinom.
Anamneza: Vaš lekar će najpre pitati da i ste imali ranije povrede leđa koje su dovele do povrede ligamenta ili hernijacije diskusa. Može vas pitati o pririodi vašeg posla ili drugim aktivnostima koje mogu opterećivati leđa. Pitaće vas za vaš bol (intenzitet, lokaciju, dužinu trajanja i intenzitet).
Fizikalni pregled: Fizijatar će najpre pregledati vašu posturu i ispitati pokretljivost kičme. Pregledom će utvrditi postojanje spazma ili znakove istegnuća. Utvrdiće da li postoji problem sa snagom i senzibilitetom u nogama.
Imidžing testovi (radiografija i magnet kičme): neophodni su kod sumnje na težu povedu ili bolova koji se ne smanjuju
6. LEČENJE BOLA U LEDJIMA - KAKO FIZIKALNA TERAPIJA MOŽE DA VAM POMOGNE?
Fizikalna terapija kod većine pacijenata sa bolom u kičmi predstavlja terapiju izbora. Prvi korak je uvek pregled specijaliste fizijatra. Pregledom će fizijatar uvrditi uzrok i osobine bola, da li je uklješten nerv. Takođe će ustanoviti da li su izmenjeni osećaj za dodir i mišićna snaga. Ukoliko je potrebno, bićete upućeni na dodatnu dijagnostiku (radiografija kičme, magnetna rezonanca, EMNG).
Nakon detaljnog pregleda napraviće se plan lečenja koji zavisi od vaše dijagnoze i proceniti dužina trajanja lečenja.
U lečenju bola u donjem delu ledja u zavisnosti od faze bolesti i vrste i intenziteta simptoma mogu se savetovati:
1. Medikamentozna terapija
U zavisnosti od simptoma i trajanja oboljenja mogu se savetovati: analgetici za smanjenje bola protivupalni lekovi (nesteroidni antiinflamatorni lekovi i kortiskosterodidi) za smanjenje bola i zapaljenja mišićni relaksansi za neke tipove bola u ledjima za smanjenje mišićnog spazma neuromodulatorni lekovi ( (antidepresivi, antiepileptici, opiodi) za smanjenje hroničnog bola2. Fizikalna terapija
Fizikalna terapija kod bola u ledjima najčešće obuhvata:
Kada se smanji bol, uvode se vežbe snage i istezanja. Cilj vežbi je povećanje pokretljivost i snage mišića vaše kičme. Jačanjem mišića leđa povećava se pokretljivost, poboljšava postura i smanjuje bol u leđima.Želimo da se vratite vašim normalnim dnevnim aktivnostima bez ograničenja.
- kod pacijenata svih uzrasta sa skoliozom kičme savetuju se vežbe po Šrotu, koje efikasno smanjuju bolove i poboljšavaju posturu
- našim pacijentima nudimo i mogućnost jačanja muskulature ledja koristeći klinički pilates; ova metoda omogućava veoma efikasno i bezbedno jačanje uz stručni nadzor fizioterapeuta.
3. Ortopedska pomagala
Po potrebi (kompresivni prelomi kičmenih pršljenova, spondilolisteza i dr.) će Vam biti prepisan mider kako bi se rasteretila vaša kičma. Kod bola u ledjima savetuju se i ulošci za cipele, koji mogu u velikoj meri doprineti smanjenju tegoba. Izmenjena mehanika stopala dovodi do disbalansa i opterećenja mišića leđa i kičme.7. PREVENCIJA
Prevencija bola u ledjima prevashodno podrazumeva redovnu fizičku aktivnost, jačanje muskulature trupa, održavanje optimalne telesne težine i prestanak pušenja.Izbegavajte položaje koji opterećuju kičmu. Da biste pravilno koristili kičmu:
- Stojite ispravno. Ne grbite se. Održavajte neutralan položaj karlice. Kada dugo stojite, stavite jednu nogu na nisku stolicu da biste skinuli deo tereta sa donjeg dela leđa. Menjajte oslonac na noge. Dobro držanje može smanjiti stres na mišiće leđa.
- Sedite ispravno. Izaberite stolicu sa dobrom podrškom za donji deo leđa, naslonima za ruke i okretnom bazom. Postavljanjem jastuka ili umotanog peškira iza donje dela leđa može održati normalnu krivinu kičme. Držite kolena i kukove u ravni. Često menjajte položaj. Fizijatar Vam takođe može objasniti i kako spavati kad boli vrat i kičma.
- Podižite opterećenje ispravno. Izbegavajte podizanje teških tereta, ako je moguće. Ako morate da podignete nešto teško, koristite noge. Držite leđa uspravno – bez uvrtanja – i savijte se samo u kolenima. Držite teret blizu tela. Pronađite partnera za podizanje ako je predmet težak ili neobičnog oblika.
8. VEŽBE ZA BOLOVE U LEDJIMA
1. Tonus stomaka
Lezite na stomak sa rukama pored tela, glavom okrenutu na jednu stranu. Uvucite mišiće stomaka oko pupka. Zadržite pet sekundi. Ponovite tri puta. Izge do 10 sekundi i ponovite tokom dana, dok hodate ili stojite. Nastavite da dišete tokom ove vežbe!
2. Karlični tilt
Lezite sa savijenim kolenima. Zategnite mišiće stomaka, pritisnite leđa o pod. Zadržite pet sekundi. Ponovite pet puta
3. Rotacija kolena
Lezite na leđa sa savijenim kolenima i spojenim stopalima. Okrenite kolena na jednu stranu, držeći ramena na krevetu ili podu, i zadržite 10 sekundi. Okrenite kolena nazad u početnu poziciju, a zatim pređite na drugu stranu i ponovite. Uradite ovu vežbu tri puta na svakoj strani
4. Kolena ka grudima
Lezite na leđa, savijenih kolena i stopala na podu ili krevetu. Podignite jedno koleno i rukama ga lagano povucite prema grudima. Držite nogu u položaju pet sekundi, a zatim se opustite. Ponovite ovu vežbu sa drugim kolenom. Uradite vežbu pet puta na svakoj strani.
5. Tonus gluteusa
Lezite na stomak i savijte jednu nogu. Podižite savijeno koleno od poda. Držite do osam sekundi. Ponovite po pet puta na svakoj stran
6. Tonus dubokih mišića ledja
Kleknite na sve četiri sa malom krivinom u donjem delu leđa. Pustite da se stomak potpuno opusti. Povucite donji deo stomaka nagore tako da podignete leđa (bez savijanja) od poda. Držite 10 sekundi. Nastavite da dišete! Ponovite 10 puta!
7. Stabilizacija ledja
Kleknite na sve četiri sa ispravljenim leđima. Zategnite stomak. Držeći leđa u ovom položaju, podignite jednu ruku ispred sebe i zadržite 10 sekundi. Pokušajte da držite karlicu u istom nivou i ne rotirajte telo. Ponovite 10 puta na svakoj strani. Da biste napredovali, pokušajte da podignete jednu nogu iza sebe umesto da podignete ruku.
8. Podizanje noge
Lezite licem nadole (ako vam je udobnije možete da okrenete glavu na jednu stranu). Zategnite mišiće stomaka i zadnjice kako biste jednu nogu lagano podigli od poda, dok su vam kukovi prilepljeni za podlogu. Držite ovu poziciju 5 do 10 sekundi i ponovite 3 puta.
9. Podizanje ruke
Lezite na stomak sa leđima u neutralnom položaju. Stegnute mišiće u donjem delu stomaka i podignite jednu ruku nagore. Zadržite ovu poziciju pet sekundi, a zatim opustite ruku. Ponovite ovu vežbu 10 puta sa svakom rukom.
9. ZAKLJUČAK
Bolovi u ledjima predstavja čest problem. Često je udruženi sa bolom i trnjenjem u nogama i napetošću mišića.
Profesionalni tim ordinacije Tendo Vaš Fizijatar na čelu sa Prof. dr Emiija Dubljanin Raspopović tu je da Vam pomogne stručnim pregledom fizijatra i profesionalnim pristupom tima fizioterapeuta.
ZAKAŽITE PREGLED!
IZVORI:
1. https://www.niams.nih.gov/health-topics/back-pain
2. https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/back-pain/symptoms-causes/syc-20369906
3. https://www.medicalnewstoday.com/articles/172943
4. https://versusarthritis.org/about-arthritis/conditions/back-pain/
5. https://www.healthline.com/health/back-pain