Karcinom Dojke - Aksilarni Web Sindrom

1. Šta je aksilarni web sindrom?

Aksilarni web sindrom (sindrom aksilarne mreže), takođe nazvan i „cording“, česta je komplikacija nakon operacije raka dojke i uklanjanja ili biopsije limfnih čvorova u pazušnoj jami.

Ispod kože se formiraju čvrste tanke trake poput kanapa ili žice. Može postojati jedna dugačka ili više malih traka. One obično počinju u pazuhu, a ponekad se spuštaju niz ruku do lakta, čak i do šake.

Aksilarni web sindrom - cording

2. „Cording“- koliko se često javlja i zašto nastaje aksilarni web sindrom?

 

Aksilarni web sindrom je česta kompikacija nakon hirurškog lečenja karcinoma dojke. Javlja u 6 – 86% operisanih žena u zavisnosti od vrste hirurškog lečenja i dužine praćenja nakon operacije. 

Obično se javlja 2 do 8 nedelja nakon operacije, ali u nekim slučajevima može se pojaviti nedeljama ili čak mesecima kasnije. 

U 88% slučajeva se javlja u prve 4 ned. nakon operacije.

Tačan uzrok nastanka aksilarnog web sindroma i dalje nije u potpunosti razjašnjen. Najviše naučnika veruje u limfogeno poreklo ovih traka.

Smatra se da aksilarni web sindrom nastaje zbog hirurške povrede limfnih sudova prilikom disekcije aksilarnih limfnih čvorova ili sentinel biopsije.

Sindrom aksilarne mreže može nastati i nakon mastektomije. Tada se javlja samo na pregibu ispod dojke. Sindrom aksilarne mreže ubrzan je kod postoperativnog postojanja hematoma, seroma ili infekcije.

Aksilarni web sindrom

 

 
 

3.Karcinom dojke – aksilarni web sindrom faktori rizika?

 

Najvažniji faktori rizika za nastanak aksilarnog web sindroma su:

  1. Obim hirurške intervencije
  2. Indeks telesne mase
  3. Godine 

Aksilarni web sindrom se češće javlja kod obimnije hirurgije (češće kod aksilarne disekcije u odnosu na sentinel biopsiju), mladjih žena (< 60 god.) sa niskim indeksom telesne težine

4. Karcinom dojke – kako se postavlja dijagnoza aksilarnog web sindroma? 

Dijagnoza aksilarnog web sindroma se postavlja isključivo kliničkim pregledom. 

Na sindrom aksilarne mreže ukazuju:

1 . Vidljive ili opipljive strukture slične žicama koje se najčešće nalaze u pazušnoj jami, a odatle se mogu protezati duž nadlaktice, ponekad i do šake

2. Osećaj zatezanja u ruci

3. Ograničena pokretljivost ramena

5. „Cording“ – lečenje

 

Pojava ove komplikacije ponekad može dovesti do odlaganja nastavka lečenja, tj. radiotererapije koja zahteva očuvanu pokretljivost ruke.

Fizikalna terapija za lečenje ove komplikacije podrazumeva:

  1. Mobilizaciju mekih tkiva koja treba da smekša trake
  2. Vežbe istezanja

Sa fizikalnom terapijom započinje se najranije 3 ned postoperativno, pod uslovom da su izvadjeni drenovi i da ne postoji serom.

U početku (prve 3 nedelje) terapija se sprovodi 2xnedeljno, tako što se radi 30-35 minuta mobilizacije mekih tkiva i 5 do 10 min vežbe istezanja. Pacijent dodatno sprovodi vežbe kod kuće 2-3xdnevno. Nakon toga sprovodi vežbe 1xnedeljno, a kasnije 1x u 2 nedelje.

Veoma je važno da fizikalnu terapiju kod pacijenata sa ovom komplikacijom sprovodi iskusni fizioterapeut.  

5. Karcinom dojke – aksilarni web sindrom prognoza

 

Sindrom aksilarne mreže je najčešće samoograničavajuće, neprogresivno stanje koje prolazi u roku od 3 do 6 meeci. Medjutim, kod pojedinih pacijenata ovo stanje može trajati godinama nakon operacije, dok se kod drugih obnavlja. 

 

Literatura

 
  1. Koehler LA, Haddad TC, Hunter DW, Tuttle TM. Axillary web syndrome following breast cancer surgery: symptoms, complications, and management strategies. Breast Cancer (Dove Med Press). 2018 Dec 20;11:13-19.
  2. www.breastcancer.org
  3. www.oncolink.org
  4. www.canadalymph.ca
Scroll to Top
Call Now Button